PITANJA

Često postavljana pitanja

Početna / Pitanja

Vaš poslodavac obvezan je postupati s vama u skladu sa standardima postavljenim Zakonom o radu i drugim zakonima. Uskraćivanje prava zajamčenih Zakonom o radu predstavlja prekršajno, a u slučaju neisplate plaće i kazneno djelo.

Ako smatrate da poslodavac krši vaša radna prava, imate nekoliko opcija. Možete se obratiti Državnom inspektoratu za rad (prijavu možete realizirati i anonimno), ili možete angažirati odvjetnika i tužiti poslodavca prekršajnom sudu. Najbolja je opcija, međutim, biti članom sindikata, te se za zaštitu svojih prava obratiti svojemu sindikalnom povjereniku ili izravno sindikatu. Sindikat će vam pružiti pravni savjet, upoznati vas s vašim pravima i opcijama njihova ostvarenja ili zaštite.

U nekim slučajevima, upozorenje i pritisak sindikata bit će dovoljni kako bi uvjerili poslodavca da mora prestati kršiti zakon i omogućiti vam prava koja vam zakonski pripadaju. Ako to nije dovoljno, sindikat, odnosno njegovi pravni zastupnici, pružit će vam besplatnu pravnu pomoć koja uključuje i zastupanje pred sudom, odnosno pokretanje i vođenje sudskog spora protiv poslodavca.

Kontakte naših pravnih zastupnika, kojima se članovi sindikata udruženih u SSSH mogu obratiti za pravni savjet i zastupanje pred sudom, možete pronaći u kontaktima teritorijalnih ureda SSSH.

Ako ste član sindikata, prvo mjesto na kojemu možete zatražiti savjet i pomoć u vezi vaših prava i problema na radnome mjestu jest vaša sindikalna podružnica, odnosno izabrani sindikalni povjerenik. U dogovoru s njim (ili izravno ako ste član sindikata, a u vašem poduzeću ne postoji sindikalna podružnica), ako je potrebno možete se obratiti i svojemu sindikatu, ili teritorijalnim povjerenicima i pravnim zastupnicima u teritorijalnim uredima SSSH.

Ako niste član sindikata, ozbiljno razmislite o tome da se učlanite. Budući da naše postojanje i rad ovise o našem članstvu, bilo bi nekorektno prema članovima koji plaćaju članarinu kad bismo istu uslugu pružali svim radnicima, bez obzira jesu li članovi ili ne. Za detalje o tome koji sindikat pokriva djelatnost u kojoj radite, i kako se učlaniti, pogledajte ovdje.

Zakon utvrđuje minimalna prava radnika. Dodatno, iako su prava radnika zaštićena zakonom, u praksi se ta prava ne poštuju uvijek. Kolektivnim ugovorima na nacionalnoj razini (opći kolektivni ugovor, ugovori za pojedine grane, odnosno djelatnosti) i na razini poslodavca materijalna i druga prava utvrđuju se na višoj razini od one utvrđene zakonom. Kao pojedinac možda ne možete mnogo utjecati na svojega poslodavca, ali radnici zajedno, organizirani u sindikat, imaju puno veću snagu. Sindikat vam, nadalje, omogućuje da se informirate o svojim pravima, daje vam besplatnu stručnu pomoć te besplatno pravno savjetovanje i, prema potrebi, zastupanje na sudu - kako biste ta prava u praksi ostvarili i dodatno unaprijedili.

Raspolaganje sredstvima sindikalne članarine regulirano je statutom pojedinog sindikata i drugim aktima o raspolaganju financijskim sredstvima, kao i godišnjim planovima rada. Svaka sindikalna organizacija koja samostalno raspolaže financijskim sredstvima, bez obzira na to je li riječ o sindikalnoj podružnici, granskom sindikatu ili središnjici, ima nadzorni odbor koji kontrolira trošenje sredstava.

U većini sindikata dio sindikalne članarine ostaje na računu sindikalne podružnice u poduzeću, a dio se prosljeđuje granskom sindikatu, od čega pak manji dio odlazi na financiranje sindikalne središnjice.

Sredstvima sindikalne podružnice raspolažu sami članovi sindikata u poduzeću, obično uz pomoć sindikalnog povjerenika ili povjereništva. Sredstva od članarine koja se uplaćuju granskom sindikatu, i sindikalnoj središnjici, troše se prije svega na plaće profesionalno zaposlenih u sindikatima, koji su tu da bi vam pružili pravnu i drugu stručnu pomoć, ali i na održavanje ureda, organiziranje edukacija za sindikalne povjerenike i drugih sindikalnih aktivnosti, pružanje solidarnih pomoći članovima sindikata i drugo.

Kao član sindikata, imate pravo znati na što se troše sredstva od vaše sindikalne članarine – to nije samo pravo, nego i odgovornost. Učinkovitost i poštenje sindikata ovise o vama kao članovima – o tome kakve ljude birate na sindikalne funkcije i koliko se zanimate za to što ti ljudi zaista rade, i kako raspolažu sredstvima od vaše članarine. No, važno je razumjeti da jedanput uplaćena, vaša članarina postaje vlasništvo sindikata i jamac njegove neovisnosti u odlučivanju i postupanju u odnosu na poslodavce, javne vlasti i dr. Važno je sredstva ostvarena uplatom sindikalne članarine okrupnjavati i koristiti za financiranje sindikalnih aktivnosti jer to jača poziciju sindikata u pregovorima za viša prava radnika, te za pomoć konkretnim članovima sindikata u slučajevima teških životnih situacija, ali ih ne koristiti kao „kasu uzajamne pomoći“.

Većina radničkih prava, uključujući i mnoga koja se danas smatraju samorazumljivima, kao što su osmosatno radno vrijeme, minimalna plaća, pravo na plaćeni dopust i plaćeno bolovanje, izravan su rezultat dugotrajnoga rada i borbe sindikata, počevši od 19. stoljeća. Isto tako, radnički je pokret igrao odlučujuću ulogu u uspostavi socijalne države, odnosno sustava socijalne sigurnosti koji, među ostalim, uključuje opće zdravstveno i mirovinsko osiguranje i pravo na naknadu za nezaposlenost.

Također, brojna prava koja danas uživaju mnogi radnici u Hrvatskoj, kao što su pravo na naknadu troškova prijevoza na posao, regres za godišnji odmor, božićnica i dar za djecu, nisu propisana Zakonom o radu već su rezultat kolektivnih ugovora koje su s poslodavcima sklopili sindikati. Iako se kolektivni ugovor primjenjuje na sve radnike, samo sindikat može pregovarati i sklopiti kolektivni ugovor – kad nitko ne bi bio član sindikata ne bi bilo sindikata ni kolektivnih ugovora, pa ni spomenutih materijalnih prava radnika, a pri pregovorima snaga sindikata ovisi ponajprije o tome koliko ima članova koje predstavlja.

Sindikat je skupina radnika koji su se organizirali kako bi štitili svoja prava i promicali svoje interese, a prije svega zajedničkim nastupom prema poslodavcu ojačali svoj položaj u pregovorima u vezi s uvjetima rada. Drugim riječima, sindikat je samostalna, demokratska i nezavisna organizacija radnika u koju se oni dobrovoljno udružuju kako bi zajednički zastupali, štitili i unapređivali svoja radna i druga prava i interese.

Osnovni su ciljevi sindikata zaštita i unapređenje uvjeta rada, promicanje radničke i društvene solidarnosti te izgradnja društva u kojem će u praksi biti ostvareno pravo svakoga građanina na rad, na plaću za taj rad od koje može dostojanstveno živjeti, kao i na socijalnu sigurnost u uvjetima nezaposlenosti, bolesti i starosti. Načela demokratskog sindikalizma su zajedništvo i solidarnost.

Sindikat je jedina organizacija čija je isključiva funkcija zastupati i štititi radnike–svoje članove.

Korisnik svoju šifru može promijeniti na sljedeće načine :
putem web stranice BH Telecoma www.bhtelecom.ba (potrebno je da se prijavite sa svojim korisničkim podacima na dio portala namijenjen za korisnike)
putem šaltera BH Telekom-a uz prikaz osobnih dokumenata
pozivom na kratki kod 1422 sa borja telefona koji je u bazi BH Telecom-a zaveden na njegovo ime.

Da bi postali korisnik neke od usluga u ponudi BH Line-a potrebno je da na šalteru BH Telecom-a popunite i predate zahtjev za željeni paket usluga. Ukoliko se radi o ADSL net paketima usluga zahtjev možete podnijeti i putem službene web stranice BH Telecom-a ili telefonski pozivom na 1444.